Preskoči na sadržaj
Šta znači kada dinar oslabi i koga to pogađa

„Dinar je oslabio" je rečenica koja se čita kao loša vest za sve. Nije tako — slabljenje domaće valute različito pogađa različite ljude, a neke i koristi.

Ko gubi

  • Ko ima kredit indeksiran u evrima. Rata u evrima je ista, ali iznos u dinarima raste. Ovo je najdirektniji i najbrži efekat.
  • Ko kupuje uvezenu robu. Uvoz poskupljuje, pa cene rastu — sa zadrškom od nekoliko meseci, jer trgovci prvo prodaju zalihe kupljene po starom kursu.
  • Ko putuje. Ista suma dinara vredi manje u inostranstvu.

Ko dobija

  • Izvoznici. Naplaćuju u evrima, a troškove (plate, struju, domaće sirovine) plaćaju u dinarima — pa im ista faktura donosi više dinara.
  • Ko prima doznake iz inostranstva. Isti iznos u evrima znači više dinara na računu.
  • Turistički sektor. Zemlja postaje jeftinija za strane goste.

Zašto se ne vidi odmah

Cene se ne menjaju istog dana kada i kurs. Trgovac koji je robu kupio po starom kursu prodaje je po staroj ceni dok ne naruči novu. Zato se efekat slabljenja obično vidi tek posle nekoliko meseci — i tada se pripiše nečemu drugom.

Kod kredita nema te zadrške: rata se menja od sledećeg meseca.

Šta se može uraditi

Ako imate obavezu u evrima a prihod u dinarima, jedina prava zaštita je rezerva u budžetu, i to unapred. Praćenje kursa iz dana u dan ne menja obavezu.

Koliko konkretno košta promena kursa na vašem kreditu, možete videti u kalkulatoru kredita — bira se smer i procenat, a rezultat pokazuje prvu ratu, poslednju i ukupnu razliku.

Poslednje ažuriranje:

Povezani tekstovi

Česta pitanja

O stvarima koje se tiču kursa u svakodnevnom životu: razlici između zvaničnog i menjačkog kursa, uticaju kursa na ratu kredita, paritetu valuta, troškovima zamene novca i planiranju budžeta za put.

Nisu. Tekstovi objašnjavaju kako stvari funkcionišu i računaju primere sa stvarnim brojevima, ali ne preporučuju odluke. Za odluke o kreditu ili štednji obratite se svojoj banci ili licenciranom savetniku.

Bez fiksnog rasporeda. Novi tekst objavljujemo kada ima šta konkretno da se objasni, a postojeće dopunjujemo kada se podaci ili propisi promene — datum poslednje izmene stoji na dnu svakog teksta.