Preskoči na sadržaj
Šta je paritet valute i zašto jen izgleda jeftino

Na zvaničnoj kursnoj listi Narodne banke Srbije pored svake valute stoji i broj jedinica na koji se kurs odnosi. Za većinu valuta taj broj je 1: objavljena vrednost je cena jednog evra, jednog dolara, jedne funte.

Za neke valute nije.

Koje valute imaju paritet različit od jedan

Na aktuelnoj listi to su japanski jen i mađarska forinta — obe se kotiraju za 100 jedinica.

Razlog je praktičan. Jedan jen vredi oko 0,64 dinara. Kurs objavljen sa dve decimale bio bi „0,64", čime se gubi preciznost koja je za veće iznose bitna. Zato se objavljuje cena sto jena — oko 64,29 dinara — pa se u istom broju decimala čuva stostruko više informacije.

Gde se greši

Greška nastaje kada se objavljena vrednost uzme kao cena jedne jedinice:

  • Pogrešno: 10.000 jena × 64,29 = 642.918 dinara
  • Tačno: 10.000 jena ÷ 100 × 64,29 = 6.429 dinara

Razlika je stostruka. Za nekoga ko planira put u Japan ili plaća fakturu u jenima, to nije zaokruživanje nego pogrešna odluka.

Kako to izbeći

Najsigurnije pravilo: pre računanja proverite na koliko jedinica se kurs odnosi. Na kursnoj listi to piše u koloni pariteta.

Na ovom sajtu svuda prikazujemo kurs za jednu jedinicu, sa već primenjenim paritetom, a oznaka „za 100" stoji uz valutu gde se paritet razlikuje. Konvertor takođe računa sa paritetom, pa 10.000 jena daje ispravnih 6.429 dinara.

Zašto paritet uopšte postoji

Kursne liste su starije od tabela u kojima se broj decimala menja po redu. Kada se lista štampala, svaka kolona je imala fiksan broj decimalnih mesta — pa je jedini način da se slabija valuta prikaže precizno bio da se kotira za sto ili hiljadu jedinica. Praksa je ostala i pošto je štampa nestala, jer je promena formata na listi koja se koristi u knjigovodstvu skuplja od navikavanja na paritet.

Poslednje ažuriranje:

Povezani tekstovi

Česta pitanja

O stvarima koje se tiču kursa u svakodnevnom životu: razlici između zvaničnog i menjačkog kursa, uticaju kursa na ratu kredita, paritetu valuta, troškovima zamene novca i planiranju budžeta za put.

Nisu. Tekstovi objašnjavaju kako stvari funkcionišu i računaju primere sa stvarnim brojevima, ali ne preporučuju odluke. Za odluke o kreditu ili štednji obratite se svojoj banci ili licenciranom savetniku.

Bez fiksnog rasporeda. Novi tekst objavljujemo kada ima šta konkretno da se objasni, a postojeće dopunjujemo kada se podaci ili propisi promene — datum poslednje izmene stoji na dnu svakog teksta.