
Kada se pregovara o plati, često se ne kaže o kom iznosu se govori. To je izvor nesporazuma koji se otkrije tek na prvoj isplati.
Tri različita broja
U srpskom sistemu ista plata ima tri iznosa:
- Neto — ono što stiže na račun zaposlenog.
- Bruto 1 — neto uvećan za porez i doprinose na teret zaposlenog. To je iznos koji obično stoji u ugovoru o radu.
- Bruto 2 — bruto 1 uvećan za doprinose na teret poslodavca. To je stvarni trošak zaposlenog za firmu.
Zbog toga se dešava da zaposleni kaže „imam sto hiljada", poslodavac kaže „plaćam sto trideset", i oba budu u pravu — govore o različitim brojevima.
Šta se odbija od bruto plate
Od bruto 1 se odbijaju dve stavke:
Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog — penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Računaju se kao procenat bruto plate.
Porez na zarade — obračunava se po jedinstvenoj stopi, ali ne na celu bruto platu. Od nje se prvo oduzima neoporezivi iznos, pa se porez računa na ostatak. Zbog toga je efektivno poresko opterećenje manje kod nižih plata nego kod viših.
Neoporezivi iznos i stope se usklađuju i menjaju, obično jednom godišnje. Zato ovde ne navodimo konkretne procente — brojka koja je tačna danas biće netačna posle sledećeg usklađivanja, a pogrešan procenat u ovakvom tekstu je gori od izostanka procenta.
Za obračun sa aktuelnim stopama koristite kalkulator plate na ovom sajtu.
Zašto je poslodavcu skuplje nego što piše u ugovoru
Pored onoga što se odbija od zaposlenog, poslodavac odvojeno plaća svoj deo doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Ti iznosi se ne vide nigde na platnoj listi zaposlenog, ali su stvaran trošak.
Zbog toga povećanje neto plate za deset hiljada dinara košta poslodavca osetno više od deset hiljada. Ta razlika je najčešći razlog zašto pregovori o plati zapnu iako obe strane žele isto.
Šta kalkulator ne obuhvata
Osnovni obračun ne uključuje niz stvari koje realnu isplatu menjaju:
- minuli rad — uvećanje po osnovu godina radnog staža;
- prekovremeni rad, rad noću, praznikom i po smenama;
- naknadu za prevoz i topli obrok, koje se u nekim slučajevima obračunavaju odvojeno;
- poreske olakšice za pojedine kategorije zaposlenih;
- obustave — kredit, administrativna zabrana, alimentacija.
Zbog toga se iznos sa kalkulatora i iznos na platnoj listi gotovo uvek malo razlikuju. Kalkulator daje red veličine i osnovu za pregovor, ne konačan obračun.
Plata ugovorena u evrima
Ovo je česta situacija u informatičkim i uslužnim firmama. Ako je plata ugovorena u evrima, a isplaćuje se u dinarima, iznos se preračunava po kursu — obično po srednjem kursu NBS-a na dan isplate.
Pošto je kurs evra prema dinaru izuzetno stabilan, ta konverzija u praksi ne donosi velika iznenađenja: razlika iz meseca u mesec se meri desetim delovima procenta. Za razliku od kredita indeksiranih u evrima, gde ista stabilnost radi u vašu korist na duži rok, ovde je efekat gotovo neprimetan.
Ako je plata ugovorena u dolarima — što se kod rada za inostrane klijente dešava — priča je drugačija. Dolar se prema dinaru u toku godine ume pomeriti i za deset procenata, pa isti ugovoreni iznos daje osetno različitu dinarsku platu. Kretanje se vidi na strani kursa dolara.
Ostali obračuni
Za ratu kredita i procenu ukupnog troška zaduženja postoji kalkulator kredita, a svi alati na jednom mestu stoje na strani alati i kalkulatori.
Poslednje ažuriranje:
Povezani tekstovi

Devizni račun i štednja u evrima — šta menja, a šta ne
Držanje evra u Srbiji je navika starija od svih nas. Objašnjavamo šta ona danas stvarno donosi, a šta više ne.

Novac iz inostranstva — tri troška umesto jednog
Kod doznaka se gotovo uvek gleda samo kurs, a on je najčešće najmanji od tri troška. Objašnjavamo gde su ostala dva.

Kako kurs evra utiče na ratu kredita
Kredit indeksiran u evrima: kako se rata preračunava u dinare, koliko je košta promena kursa i šta znači kursni rizik na primerima sa brojevima.
Česta pitanja
O stvarima koje se tiču kursa u svakodnevnom životu: razlici između zvaničnog i menjačkog kursa, uticaju kursa na ratu kredita, paritetu valuta, troškovima zamene novca i planiranju budžeta za put.
Nisu. Tekstovi objašnjavaju kako stvari funkcionišu i računaju primere sa stvarnim brojevima, ali ne preporučuju odluke. Za odluke o kreditu ili štednji obratite se svojoj banci ili licenciranom savetniku.
Bez fiksnog rasporeda. Novi tekst objavljujemo kada ima šta konkretno da se objasni, a postojeće dopunjujemo kada se podaci ili propisi promene — datum poslednje izmene stoji na dnu svakog teksta.