
Kada novac stiže iz inostranstva, pažnja skoro uvek ode na kurs. Kurs je, međutim, često najmanji od tri troška koja se pojave na tom putu.
Trošak prvi — naknada pošiljaoca
Onaj ko šalje plaća naknadu svojoj banci ili servisu za transfer. Kod bankarskog transfera unutar Evrope taj trošak je obično fiksan i ne zavisi od iznosa; kod servisa za brzi transfer novca često je procenat.
Ovde postoji izbor koji se lako previdi: ko snosi troškove. Ako je transfer poslat tako da sve troškove plaća primalac, banka posrednik može odbiti svoj deo usput — pa iznos koji stigne bude manji od poslatog, bez ikakve veze sa kursom.
Trošak drugi — naknada za devizni priliv
Ovo je stavka koja iznenadi najviše ljudi, jer se ne vidi u kursnoj listi.
Kada devize stignu na vaš račun, banka naplaćuje naknadu za obradu deviznog priliva. Ona je odvojena od konverzije i naplaćuje se bez obzira na to da li novac menjate u dinare ili ostavljate u devizama.
Kod većih iznosa ta naknada je zanemarljiva. Kod redovnih manjih doznaka — mesečna pomoć, honorar, penzija iz inostranstva — ume da bude veći trošak od razlike u kursu između najbolje i najgore banke.
Praktična posledica: poređenje banaka samo po kursu tu daje pogrešan zaključak. Banka sa najboljim kupovnim kursom može biti skuplja od one sa lošijim kursom ali nižom naknadom za priliv, ako su iznosi mali i redovni.
Trošak treći — konverzija
Tek ovde ulazi kurs. Kada se devize pretvaraju u dinare, banka primenjuje svoj kupovni kurs, koji je niži od zvaničnog srednjeg kursa NBS-a.
Razlika između ta dva broja je cena konverzije. Na hiljadu evra ona se obično kreće između tri stotine i osam stotina dinara, zavisno od banke. Aktuelne kurseve možete uporediti u pregledu kurseva banaka.
Ono što se najčešće ne zna
Devize ne moraju odmah da se konvertuju.
Ako imate devizni račun, novac može ostati u valuti u kojoj je stigao. Konverzija se radi kada vi to zatražite, po kursu koji tada važi. To znači da imate izbor kada ćete i gde konvertovati, umesto da se to desi automatski u trenutku priliva.
Da li se to isplati, zavisi od valute:
- Evro — praktično ne donosi razliku. Kurs dinara prema evru je stabilan i čekanje ne menja ništa. Vredi jedino ako novac ionako trošite u evrima.
- Dolar, funta, franak — može da znači. Te valute se prema dinaru stvarno kreću, pa razlika između dva meseca ume da bude nekoliko procenata. Kretanje se vidi na stranama kursa dolara, funte i franka.
Kako da uporedite ponude ispravno
Ne gledajte pojedinačne stavke, nego koliko dinara stigne na račun za konkretan iznos koji vam se šalje. To je jedini broj koji obuhvata sva tri troška.
Pitanje koje treba postaviti banci glasi: „Ako mi neko pošalje petsto evra iz Nemačke, koliko dinara će mi biti na računu?" Odgovor na to pitanje je uporediv; spisak pojedinačnih naknada nije.
Ako šaljete vi
Ista logika, obrnut smer. Kod servisa za transfer novca kurs postavlja sam servis i po pravilu se razlikuje od zvaničnog — često se naplata i predstavlja kao „bez provizije", a trošak stoji u kursu. To je isti mehanizam koji smo opisali kod menjačnica u tekstu menjačnice bez provizije.
Poredite iznos koji stigne primaocu, ne oglašenu naknadu.
Poslednje ažuriranje:
Povezani tekstovi

Devizni račun i štednja u evrima — šta menja, a šta ne
Držanje evra u Srbiji je navika starija od svih nas. Objašnjavamo šta ona danas stvarno donosi, a šta više ne.

Konvertibilna marka i dinar — zašto se kurs marke gotovo nikad ne menja
Marka je vezana za evro fiksnim kursom još od uvođenja. Objašnjavamo šta to znači za nekoga ko prima ili šalje novac iz Bosne.

Gde promeniti evre u dinare i koliko to košta na svakom mestu
Banka, menjačnica, bankomat, kartica ili aplikacija — pet načina da dođete do dinara, sa stvarnim troškom svakog izračunatim na 100, 500 i 1.000 evra.
Česta pitanja
O stvarima koje se tiču kursa u svakodnevnom životu: razlici između zvaničnog i menjačkog kursa, uticaju kursa na ratu kredita, paritetu valuta, troškovima zamene novca i planiranju budžeta za put.
Nisu. Tekstovi objašnjavaju kako stvari funkcionišu i računaju primere sa stvarnim brojevima, ali ne preporučuju odluke. Za odluke o kreditu ili štednji obratite se svojoj banci ili licenciranom savetniku.
Bez fiksnog rasporeda. Novi tekst objavljujemo kada ima šta konkretno da se objasni, a postojeće dopunjujemo kada se podaci ili propisi promene — datum poslednje izmene stoji na dnu svakog teksta.