
Kada naručite nešto iz inostranstva, cena koju ste platili je u evrima, dolarima ili funtama. Dažbine koje ćete platiti u Srbiji su u dinarima. Negde između ta dva stoji kurs — i on nije onaj koji ste videli na dan kupovine.
Koji kurs se primenjuje
Vrednost robe se za obračun dažbina preračunava u dinare po zvaničnom srednjem kursu koji važi na dan podnošenja carinske deklaracije.
To je datum kada je pošiljka carinski prijavljena, a ne:
- dan kada ste naručili;
- dan kada ste platili;
- dan kada je pošiljka poslata;
- dan kada vam je uručena.
Između porudžbine i carinjenja često prođe nekoliko nedelja. Kod evra to praktično ne menja ništa — kurs je stabilan. Kod dolara ili funte razlika ume da bude primetna, jer se te valute prema dinaru stvarno pomeraju.
Kurs koji je važio na bilo koji datum u prošlosti možete proveriti u arhivi kursne liste, a to je i način da proverite da li je obračun urađen po kursu koji je tog dana zaista bio na snazi.
Šta ulazi u osnovicu
Česta greška je da se očekuje obračun samo na cenu proizvoda. U carinsku vrednost po pravilu ulaze i troškovi prevoza i osiguranja do granice, a na dobijeni iznos se posle računaju carina i porez na dodatu vrednost.
Zato konačni iznos zna biti osetno veći od očekivanog, čak i kada je kurs bio povoljan. Poštarina od dvadeset evra na proizvod od pedeset evra podiže osnovicu za skoro polovinu.
Pragovi i stope se menjaju
Iznosi do kojih se dažbine ne naplaćuju, kao i same stope, propisani su i s vremena na vreme se menjaju. Zbog toga ovde ne navodimo konkretne brojeve — podatak koji je tačan danas može biti netačan za šest meseci, a pogrešna cifra u ovakvom tekstu je gora od izostanka cifre.
Za aktuelne pragove i stope merodavna je Uprava carina Republike Srbije, a za konkretan proizvod carinska tarifa koja važi na dan deklaracije.
Za procenu iznosa možete koristiti kalkulator carine na ovom sajtu. On daje procenu na osnovu opštih pragova i stopa; konačan iznos utvrđuje carinski organ.
Kako da smanjite iznenađenje
- Računajte sa punom osnovicom — cena plus dostava, ne samo cena.
- Za robu iz zemalja van evrozone pratite kurs. Ako naručujete iz Britanije ili Amerike, kurs funte odnosno kurs dolara na dan carinjenja je ono što će biti primenjeno, a ne kurs na dan porudžbine.
- Sačuvajte račun sa datumom i iznosom u originalnoj valuti. To je dokument na osnovu kog se vrednost utvrđuje.
- Proverite obračun. Ako vam se iznos čini pogrešan, prvo pogledajte koji je kurs primenjen i uporedite ga sa zvaničnom listom za taj datum.
Zašto se uopšte koristi kurs NBS-a, a ne kurs banke
Iz istog razloga iz kog se koristi u ugovorima i knjigovodstvu: mora postojati jedan broj oko kog se svi slažu. Kada bi svaki uvoznik primenjivao kurs svoje banke, ista roba bi imala različitu carinsku vrednost zavisno od toga gde ko ima račun.
Zvanični srednji kurs je referentna vrednost upravo za takve slučajeve — o tome detaljnije u tekstu šta je srednji kurs.
Poslednje ažuriranje:
Povezani tekstovi

Kartica u inostranstvu — jedno pitanje na terminalu koje vas košta najviše
Kada vas bankomat ili terminal pita da li da naplati u dinarima, odgovor je gotovo uvek ne. Objašnjavamo zašto i koliko to košta.

Kako da nađete kurs za tačno određeni dan u prošlosti
Za ugovor, prijavu ili obračun često treba kurs sa tačnog datuma, a ne današnji. Objašnjavamo gde se nalazi i koje pravilo važi za vikend i praznik.

Šta je srednji kurs i zašto po njemu ne možete da menjate novac
Srednji kurs je broj koji vidite svuda, a po kom ne možete zameniti ni jedan evro. Objašnjavamo čemu onda služi i gde se stvarno primenjuje.
Česta pitanja
O stvarima koje se tiču kursa u svakodnevnom životu: razlici između zvaničnog i menjačkog kursa, uticaju kursa na ratu kredita, paritetu valuta, troškovima zamene novca i planiranju budžeta za put.
Nisu. Tekstovi objašnjavaju kako stvari funkcionišu i računaju primere sa stvarnim brojevima, ali ne preporučuju odluke. Za odluke o kreditu ili štednji obratite se svojoj banci ili licenciranom savetniku.
Bez fiksnog rasporeda. Novi tekst objavljujemo kada ima šta konkretno da se objasni, a postojeće dopunjujemo kada se podaci ili propisi promene — datum poslednje izmene stoji na dnu svakog teksta.